| Dobro došli na portal bioinformatika.hr! |
 | Svrha portala je pružiti članovima bioinformatičke zajednice u Hrvatskoj mjesto za virtualno okupljanje, diskusiju i edukaciju. Portal je otvoren svim nastavnicima, studentima, istraživačima, stručnjacima i ostalima kojima su bioinformatika i računalna biologija područje interesa. Pozivamo sve zainteresirane da svojim prilozima, pitanjima i diskusijama doprinesu popularizaciji primjene računalnih znanosti u molekularnoj biologiji! |
|
Autor: complex
|
|
Monday, 28 November 2005 |
|
Desetljećima se vjerovalo da su mreže potpuno slučajne. U situacijama u kojima smo se morali susresti s vrlo kompleksnim sustavima, kao što je u slučaju povezanosti ljudi socijalnim vezama, kemijskih spojeva u stanicama povezanih kemijskim reakcijama, web stranicama povezanima URL-ovima, pretpostavljali smo da su te veze slučajno razbacane uokolo. U zadnjih desetak godina smo naučili da u gore navedene mreže i još mnoge nisu u potpunosti slučajne. Umjesto toga te mreže kriju red i opisane su rigidnim evolucijskim zakonima. Ti zakoni vode prema nastojanju tzv. hubova, nekoliko čvorova koji imaju vrlo velik broj veza, dok većina ostalih ima samo nekoliko veza. Dobar primjer je web gdje je većina stranica ima veze na nekoliko stranica kao što su Yahoo ili Google dok većina ostalih stranica ima mali broj veza koje pokazuju na njih. Primjer u ekonomiji su velike tvrtke poput Cisca ili Intela koji imaju ekonomske veze na velik broj drugih tvrtki. Broj i veličina hubova je određena veličinom mreže, a odgovorni su za velik broj neočekivanih fenomena. Npr. seksualni hubovi su odgovorni za širenje zaraznih bolesti poput AIDS-a od lokalne epidemije u pandemiju. Dodaj komentar (0 Komentar/a) |
|
Zadnja promjena ( Monday, 28 November 2005 )
|
|
Opširnije...
|
|
|
Autor: Tamara Milošević
|
|
Monday, 21 November 2005 |
|
Otkrivanje biološke funkcije proteina na temelju njegove primarne strukture jedan je od najvećih izazova u području bioinformatike. Funkcionalna proteomika pokušava iz informacija sadržanih u slijedu aminokiselina zaključiti kakvu 3D strukturu protein ima i koju funkciju u stanici obavlja. Iako broj DNA i proteinskih sljedova u bazama podataka eksponencijalno raste, velika većina proteinskih sljedova u tim bazama nema određenu funkciju. Taj problem se javlja zbog nemogućnosti eksperimentalnog utvrđivanja funkcije svih proteina, a kao djelomično rješenje mogu poslužiti bioinformatičke metode. Dodaj komentar (0 Komentar/a) |
|
Zadnja promjena ( Monday, 21 November 2005 )
|
|
Opširnije...
|
|
|
Raznolikost leži u alternativnom splicingu |
|
Autor: Tamara Milošević
|
|
Thursday, 10 November 2005 |
|
Alternativni splicing (različito izrezivanje introna iz pre-mRNA) glavni je mehanizam stvaranja raznolikosti proteina kod viših eukariota. Procjenjuje se da više od polovice gena sisavaca ima alternativni splicing, no nije jasno je li frekvencija pojave alternativnog splicinga ista i u drugim sistemskim kategorijama. Prema procjenama u ljudskom genomu alternativni splicing prisutan je kod 35 do 60% gena, čime se može objasniti raznolikost proteina unatoč samo 20 do 25 000 gena koliko iznosi trenutna procjena broja gena. Dodaj komentar (0 Komentar/a) |
|
Zadnja promjena ( Thursday, 10 November 2005 )
|
|
Opširnije...
|
|
|
|
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 Slijedeća > Kraj >>
|
| Stranice 25 - 28 od 31 |