|
Autor: Tamara Milošević
|
|
Tuesday, 25 October 2005 |
|
Kimurina teorija neutralne evolucije iz 1968. godine objašnjava molekularnu evoluciju kao posljedicu genetičkog drifta odnosno potpuno nasumičnih promjena u frekvenciji alela od jedne do druge generacije. Ovo mišljenje potpuno se razlikuje od Darwinovog učenja i objašnjenja evolucije pomoću stalne prirodne selekcije koja favorizira pozitivne mutacije, dok se negativne mutacije gube iz populacije.
I dok je Motoo Kimura dopuštao da negativne mutacije budu uklonjene negativnom selekcijom (tzv. «weak neutralism»), javilo se i mišljenje da nefunkcionalni DNA sljedovi uopće nisu pod selektivnim pritiskom – ni pozitivnim ni negativnim (tzv. «strong neutralism»)  Neutralnoj teoriji velik udarac zadala je mala vinska mušica. Usporedbom genoma dvije vrste vinskih mušica, Drosophila melanogaster i D. simulans, Andolfatto je pokazao da su nekodirajući sljedovi DNA zapravo ipak pod negativnim pritiskom selekcije. Istraživanje je obuhvaćalo analizu i usporedbu nekodirajućih sljedova DNA sa sinonimnim mjestima (sinonimna mjesta su kodirajući sljedovi kod kojih supstitucija jedne baze ne bi dovela do promjene aminokiseline u proteinu zbog redundancije DNA koda). Rezultati su pokazali smanjenje divergencije između bliskih srodnika D. melanogaster i D. simulans, te smanjenje polimorfizma unutar vrste D. melanogaster. Više od 50% nekodirajućih sljedova bilo je više zahvaćeno negativnom selekcijom u odnosu na sinonimna mjesta. Također, znatan dio nekodirajućih sljedova nalazio se kod mušice pod pozitivnom selekcijom. Ove rezultate trebalo bi potvrditi daljnjim analizama cijelih genoma, a potvrda bi značila da ni «weak» niti «strong» neutralizam ne mogu opisati evoluciju genoma kod vinske mušice.
Ipak, teorija neutralne evolucije ne mora izgubiti rat, ako već gubi bitku s mušicom. Eukariotski (višestanični) genomi sa dugim nekodirajućim regijama mogu se podijeliti u dvije skupine – genome sisavaca (ili općenito kralješnjaka) te genome vinske mušice i vjerojatno mnogih drugih vrsta. Genom vinske mušice pod učinkovitom je selekcijom koja ne dopušta neobuzdano nakupljanje nefunkcionalne DNA, pa tako kod D. melanogaster primjećujemo vrlo nisku frekvenciju pokretnih genetičkih elemenata, relativno kratke introne i malo pseudogena. Kod genoma sisavaca negativna selekcija djeluje toliko slabo da se u populaciji uspiju očuvati čak i dugi segmenti nefunkcionalne DNA. Tako su čovjek i čimpanza na strani neutralizma – iako je od razdvajanja čimpanze i čovjeka prošlo relativno malo vremena, usporedbom genoma vidljivo je nakupljanje mnogo štetnih mutacija čak i u funkcionalno bitnim dijelovima između gena. preneseno iz Nature-a Evolutionary biology: Fruitfly genome is not junk p1106 Alexey S. Kondrashov 10.1038/4371106a Samo je registriranim korisnicima dopušteno slati komentare.
Molimo da se prijavite ili registrirate. Powered by AkoComment 2.0! |
|
Zadnja promjena ( Tuesday, 25 October 2005 )
|
Novosti 
