U istraživanjima (pod nazivom EuroMouse) koja bi trebala pomoći u okrivanju novih lijekova, a u koja EU ulaže 100 milijuna eura (projekt je pokrenut prošli vikend) prvi korak je uzgoj milijuna miševa koji su promijenjeni (uz pomoć genetičkog inženjerstva) s ciljem da se izazovu najčešće ljudske bolesti.

Prema riječima Dr Ewan Birney-a (s European Bioinformatics Instituta) ova istraživanja su ključan korak u dešifriranju poruka sakrivenih u sekvenci ljudskog genoma. Također, mišji geni (oko 20 000 poznatih proteinskih gena) su u samom vrhu po količini informacija koje znamo o njima. Upravo to je bila i osnova za ovaj projekt.

Ideja EuroMouse projekta je stvoriti 20 000 sojeva miševa, svakog s jednim, različitim defektnim genom. Fenotipski nedostatak koji bi svaki miš pokazivao bi trebao upućivati na njegovu fukciju, a samim time i funkciju srodnog ljudskog homologa. Sljedeći cilj će biti otkrivanje kako različite kombinacije mutiranih gena zajedno s okolišnim faktorima utječu na razvoj bolesti, dakle simulacija stvarnog nastanka većine bolesti. Prvi korak za to će biti razmnožavanje različitih kombinacija uzgojenih sojeva te igranje s količinom proizvedenih proteina.

Prema riječima Dr. Steve Brown-a (s Medical Research Council's mammalian genetics unit u Harwellu) iz istraživanja na miševima mi tek počinjemo učiti o sebi, a ovakva istraživanja će biti osnova medicine u budućnosti.

Vijest prenesena s ove stranice.

Samo je registriranim korisnicima dopušteno slati komentare.
Molimo da se prijavite ili registrirate.

Powered by AkoComment 2.0!