Zahvaljujući poznavanju činjenice da čovjek i miš dijele čak 99 posto gena, kao i onima o sličnosti razvoja embrija, simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja ponašanja nije tako iznenađujuće da Mus musculus, nakon godina slave kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog genoma.
 U istraživanjima (pod nazivom EuroMouse) koja bi trebala pomoći u okrivanju novih lijekova, a u koja EU ulaže 100 milijuna eura (projekt je pokrenut prošli vikend) prvi korak je uzgoj milijuna miševa koji su promijenjeni (uz pomoć genetičkog inženjerstva) s ciljem da se izazovu najčešće ljudske bolesti.
Prema riječima Dr Ewan Birney-a (s European Bioinformatics Instituta) ova istraživanja su ključan korak u dešifriranju poruka sakrivenih u sekvenci ljudskog genoma. Također, mišji geni (oko 20 000 poznatih proteinskih gena) su u samom vrhu po količini informacija koje znamo o njima. Upravo to je bila i osnova za ovaj projekt. Ideja EuroMouse projekta je stvoriti 20 000 sojeva miševa, svakog s jednim, različitim defektnim genom. Fenotipski nedostatak koji bi svaki miš pokazivao bi trebao upućivati na njegovu fukciju, a samim time i funkciju srodnog ljudskog homologa. Sljedeći cilj će biti otkrivanje kako različite kombinacije mutiranih gena zajedno s okolišnim faktorima utječu na razvoj bolesti, dakle simulacija stvarnog nastanka većine bolesti. Prvi korak za to će biti razmnožavanje različitih kombinacija uzgojenih sojeva te igranje s količinom proizvedenih proteina. Prema riječima Dr. Steve Brown-a (s Medical Research Council's mammalian genetics unit u Harwellu) iz istraživanja na miševima mi tek počinjemo učiti o sebi, a ovakva istraživanja će biti osnova medicine u budućnosti. Vijest prenesena s ove stranice. Samo je registriranim korisnicima dopušteno slati komentare.
Molimo da se prijavite ili registrirate. Powered by AkoComment 2.0! |
